BARIJ

ZEMNOALKALIJSKI METAL

Atomski broj:	56
Skupina:	2
Perioda:	6
Elektronska konfiguracija:	[Xe] 6s²
Oksidacijski broj:	+2
Elektronegativnost:	0.89
Atomski radijus / pm:	217.4
Relativna atomska masa:	137.327(7)

Barij je 1808. godine otkrio Sir Humphry Davy (GB). Ime mu dolazi od grčke riječi baris što znači težak. To je srebrno bijeli, mekani metal. Barij veoma lako reagira kisikom iz zraka pa se čuva u petroleju. Reagira s vodom i alkoholom. Barij je otrovan. Svi njegovi topljivi spojevi su toksični. Barij-karbonat se koristi kao otrov za štakore. Glavni minerali su mu barit (BaSO4) i viterit (BaCO3). Upotrebljava se u radio tehnici za uklanjanje i posljednjih tragova kisika iz vakuum-cijevi. Cijena barija u komadićima čistoće 99.2% iznosi 1347.20 € za 1000 g.

FIZIKALNA SVOJSTVA
Gustoća / g dm^-3:	3594	(293 K)
	3325	(t.t.)
Molarni volumen / cm³mol^-1:	38.21	(293 K)
	41.30	(t.t.)
Električna otpornost / µΩcm:	50	(20 °C)

TOPLINSKA SVOJSTVA
Toplinska vodljivost / W m^-1K^-1:	18.4
Temperatura taljenja / °C:	727
Temperatura vrenja / °C:	1897
Toplina taljenja / kJ mol^-1:	7.66
Toplina isparavanja / kJ mol^-1:	150.9
Toplina atomiziranja / kJ mol^-1:	180.7

ENERGIJA IONIZACIJE
Prva energija ionizacije / kJ mol^-1:	502.86
Druga energija ionizacije / kJ mol^-1:	965.24
Treća energija ionizacije / kJ mol^-1:	-

RASPROSTRANJENOST ELEMENTA
u atmosferi / ppm:	-
u Zemljinoj kori / ppm:	250
u oceanima / ppm:	0.03

KRISTALOGRAFSKI PODACI
Kristalna struktura:	prostorno centrirana kubična
Dimenzije jedinične ćelije / pm:	a=502.5
Prostorna grupa:	Im3m

IZOTOPI
Izotop	Relativna atomska masa	Maseni udio (%)
¹³⁰Ba	129.906310(7)	0.106(2)
¹³²Ba	131.905056(3)	0.101(2)
¹³⁴Ba	133.904503(3)	2.417(27)
¹³⁵Ba	134.905683(3)	6.592(18)
¹³⁶Ba	135.904570(3)	7.854(36)
¹³⁷Ba	136.905821(3)	11.23(4)
¹³⁸Ba	137.905241(3)	71.70(7)