ALKALIJSKI METAL
Atomski broj: | 19 |
Skupina: | 1 |
Perioda: | 4 |
Elektronska konfiguracija: | [Ar] 4s1 |
Oksidacijski broj: | +1 |
Elektronegativnost: | 0.82 |
Atomski radijus / pm: | 227.2 |
Relativna atomska masa: | 39.0983(1) |
Kalij je 1807. godine otkrio Sir Humphry Davy (GB). Ime mu dolazi od arapske riječi qali što znači pepeo. To je mekani, bijeli metal čija svježa površina ima srebrnasti sjaj. Na površini se, u dodiru sa zrakom, brzo stvara mutan oksidni film. Burno reagira s vodom pri čemu se razvija vodik. Kalija u zemljinoj kori i ma skoro kao i natrija ali ima relativno malo nalazišta kalijevih spojeva. Najvažniji minerali kalija su silvin (KCl) i karnalit (KCl*MgCl2*6H2O). Uglavnom se upotrebljava u organskoj sintezi i za izradu fotoćelija. Cijena metalnog kalija čistoće 90.2% iznosi 90.20 za 5 g.
Gustoća / g dm-3: | 862 | (293 K) |
828 | (t.t.) | |
Molarni volumen / cm3mol-1: | 45.36 | (293 K) |
47.22 | (t.t.) | |
Električna otpornost / µΩcm: | 6.15 | (20 °C) |
Toplinska vodljivost / W m-1K-1: | 102 |
Temperatura taljenja / °C: | 63.28 |
Temperatura vrenja / °C: | 759 |
Toplina taljenja / kJ mol-1: | 2.4 |
Toplina isparavanja / kJ mol-1: | 79.1 |
Toplina atomiziranja / kJ mol-1: | 90.14 |
Prva energija ionizacije / kJ mol-1: | 418.81 |
Druga energija ionizacije / kJ mol-1: | 3051.85 |
Treća energija ionizacije / kJ mol-1: | 4419.64 |
u atmosferi / ppm: | - |
u Zemljinoj kori / ppm: | 9100 |
u oceanima / ppm: | 380 |
Kristalna struktura: | prostorno centrirana kubična |
Dimenzije jedinične ćelije / pm: | a=533.4 |
Prostorna grupa: | Im3m |
Izotop | Relativna atomska masa | Maseni udio (%) |
---|---|---|
39K | 38.9637068(3) | 93.2581(44) |
40K | 39.9639987(3) | 0.0117(1) |
41K | 40.9618260(3) | 6.7302(44) |
Uravnotežena polureakcija | Eo / V | |
---|---|---|
K+ + e- → K(s) | - 2.925 |
Citiranje ove stranice:
Generalić, Eni. "Kalij." EniG. Periodni sustav elemenata. KTF-Split, 18 Jan. 2024. Web. {Datum pristupa}. <https://www.periodni.com/hr/k.html>.
Članci i tablice